O njima se puno priča, a tako malo zna riječ je, naravno, o borovnicama iz uzgoja. Borovnica spada među rijetke vrste voća o čijem podrijetlu i osobinama ukusnog ploda prosječan korisnik ne zna baš puno. One ne potječu, kako se to obično misli, od domaćih šumskih borovnica već su, ne tako davno, u Europu uvezene iz Amerike. Nazivamo ih uzgojnim borovnicama i radujemo se njihovim krupnim, plavim i aromatičnim plodovima neusporediva okusa. Uz to, plodovi borovnica su jako zdravi jer njihovi brojni sastojci pomažu pri ublažavanju svakodnevnog stresa.

Zbog potrebe za posebnom vrstom tla uzgoj borovnica uglavnom je ograničen na kisela, manje hranjiva šumslca i livadska tla. Doduše, posljednjih se godina ulažu napori kako bi se razvila nove sorte i tehnika uzgoja i time omogućilo kultiviranje borovnica na zapuštenim oranicama. Na taj bi se način osigurala veća površina za uzgoj te tako udovoljilo rastućim potrebama tržišta. Svaki proizvođač trebao bi težiti proširivanju ponude ove zanimljive vrste voća. Budući da je za borovnice moguće postići vrlo dobru cijenu, trebale bi za većinu uzgajivača biti dostojna zamjena drugim vrstama voća.

Rijetke su biljke s toliko višestruko korisnih svojstava kao što su to borovnice i brusnice. One su u posljednje vrijeme naprosto pravi hit te aktualna tema napisa i priloga u mnogim časopisima. Predmet su zanimanja za amaterski ili pak profesionalni uzgoj te proizvodnju najrazličitijih delicija.

Drevno američko voće, korišteno kao prirodni lijek, danas se nudi tržištu u različitim oblicima: kao organski stopostotni sok s ekocertifikatom, sastojak multivitaminskih napitaka, čudotvorni nektar, osnovica za sirupe i sokove, kao „ekskluzivni” proizvod svih proizvođača sokova, olcrepljujući čaj od listova brusnice, tablete protiv infekcija, šumeće tablete, energetske pločice od raznovrsnih žitarica, obogaćene borovnicom ili brusnicom. Zatim u obliku kolača, bombona, čokolade s borovnicom ili brusnicom, meda s dodatkom ovih plodova za podizanje energije i jačanje imuniteta, vina od borovnice, borovnice ili brusnice u rakiji, najrazličitije pripremljenih džemova, želea, umaka uz divljač ili druga jela, osušenih plodova brusnice, tzv. „crasina” , sličnih grožđicama, ali puno skupljih slatkiša, itd.

No iznad svega su njihove ljekovite osobine. Naročito se brusnicama pripisuju snažna antioksidativna djelovanja. Brusnica je prirodni antibiotik koji dokazano ublažava razne upale, osobito one mokraćnog sustava. Zbog velikog sadržaja vitamina C i raznovrsnih minerala, podižu imunitet, korisne su za probavni sustav, pravilno funkcioniranje bubrega i jetre, sniženje šećera u krvi, kolesterola i sl. Pomažu protiv stresa, iscrpljenosti, održavaju vitalnost, te se doslovno smatraju životnim eliksirom!

Ljubitelji vrta dožive često razočaranje s borovnicama i neopravdano se ljute na dostavljače sadnica.
Najvažnija prepostavka za uspješan uzgoj je veoma kiselo tlo pH vrijednost 3,5-5%, jer su borovnice iznimno osjetljive na vapnenasto tlo.Njima po prirodi odgovaraju tla visokih močvara ili humusom bogata, livadska tla. Na drugacijem tlu, to znaci u gotovo svakom vrtu, mora imse iskopati jama promjera 1m kvadratni i duboka oko 40cm,te napuniti tresetom ili njegovom zamjenom. Smije se zaljevati samo vodom siromašnom vapnom-krecenjakom KISNICA i gnojiti samognojivom bez vapna. Prilikom sadnje, skracuju se dugi izdanci za trecinu. Daljnje orezivanje ograničit će se samo na prorjeđivanje starog stabla.Kako bobice dozrijevaju jedna nakon druge, postoji opasnost da ih pojedu ptice. Zato grmove treba rano zaštititi mrežom. Radi oplodnje, treba zasaditi najmanje dvije sorte.

VRIJEDNE SORTE BOROVNICE: Bluetta, Bluecrop, Goldtraube, Berkeley, Coville i druge.

Nasadi borovnice traju najmanje 20 do 30 godina (u Americi 70 godina), kad se žbun izrodi je potrebno pomlađivanje, izrezivanje starih grana, da izrastu novi izdanci, koji daju krupne plodove, potrebno je i pojačano gnojenje pojedine sadnice ili cijelog nasada.

Visoko grmasta borovnica se može uspješnu gajiti na manjim nadmorskim visinama, iako uspjeva i na većim visinama do 1.000 m, gdje treba saditi ranije i sredne sorte po vremenu zorenja. Dobro uspjeva i na sjenovitim područjima posađena iza kuće, iza drveća ili posađena u veću teglu, ili posađena u vrtu, borovnica je otporna na zimu, mrazove i na bolesti zato prskanje nije potrebno. Zorenje pojedine sorte traje od 3 do 5 tjedana, pojedina sorta se bere postupno po intervalima 4 do 7 puta, sve je odvisno o vremenu i području sadnje, zato ću navesti informativni početak zorenja pojedinih sorti:

Sorta	Doba sazrijanja	Vrsta
EARLIBLUE, BLUETTA, IVANHOE, SPARTAN, DUKE	BLUECROP, BLUERAY, BERKELEY	JERSEY, COVILLE, HERBERT, ELLIOTT
Od sredine do kraja mjeseca lipnja	Od početka do sredine 7 mjeseca	Od sredine 7 mjeseca nadalje
Rane sorte	Srednje rane sorte	Kasne sorte

U punoj rodnosti je prinos po jednom grmu od 8 do 12 kilograma plodova, plodovi su krupni, sve zavisi o sortama i uslovima rasta, prehranjivanju, navodnjavanju. Zreli plodovi se beru u veće gajbice (sandučiće), tako da nisu u debelom sloju, voze se doma, gdje se sortiraju i pakuju u različitu ambalažu. Plodovi imaju poznata ljekovita svojstva, mogu se sušiti, zamrzivati i prerađivati.