• smanjuje kiselost tla
• pospješuje rahlost tla
• povećava otpornost na sušu
• omogućava absorbciju mikroelemenata
• povećava prinos kultura

Kalcizacija je postupak dodavanja Kalcita u tlo sa ciljem unošenja kalcija koji se iz tla gubi ispiranjem i prinosom.
Kalcizacija omogućava brzu razgradnju biljnih ostataka, povećava sposobnost upijanja i zadržavanja vode u tlu.

Kalcit je prirodno gnojivo, a njegovom upotrebom sprječava se zagađenje pitkih voda.
Kalcit se unosi u tlo ručno ili strojno u primjenu mineralnih gnojiva i stajnjaka ravnomjerno te se zaore.

Najpovoljnije vrijeme primjene:

Voćnjak, vinograd, travnjak, pšenica, šećerna repa, povrće: 11. - 12. mjesec pred jesensku brazdu.
U pravilu 15 - 30 dana prija sijanja svih kultura.

Doziranje:

• niska kiselost: pH 6 - 7 do 0,5 kg/m2
• srednja kiselost: pH 5 - 6 do 1,5 kg/m2
• visoka kiselost: pH manje od 5 do 2,5 kg/m2

Raspon pH za najbolji prirast određene kulture:

• travnjak 4,8-6,2
• kupus 6,7-7,4
• kukuruz 5,8-7,2
• pšenica 6,0-7,6
• repa 6,8-7,5
• ječam 6,2-7,5

Vrijednost pH je važan pokazatelj agrokemijskih svojstava važnih za ishranu bilja. S obzirom da ispiranjem lužina iz tla (uglavnom kalcija) dolazi do promjene kemijskih i fizikalnih svojstava tla, na taj način što se na adsorpcijskom kompleksu tla povećavaju vodikovi ioni na račun lužnatih te se tako povećava i kiselost tla. Jedna od važnih mjera smanjenja kiselosti je kalcizacija. Njome se u tlo unose različite vapnenaste tvari u određenoj granici, jer preveliko unošenje vapnenastog materijala na jako kiselom tlu u jednom zahvatu može uzrokovati nedostatak drugih mikroelemenata i stres za narednu kulturu. Većina operacija unošenja vapna u tlo obavlja se nakon žetve žitarica ili skidanja usjeva. Nagla promjena od vrlo kisele do neutralne sredine mijenja fizikalna i kemijska svojstva tla te se tada moraju unositi veće količine fosfora i mikroelemenata uz unošenje organskih gnojiva. Kalcizacija se provodi prema preporuci laboratorija za analizu tla, s tim da se, ako se radi o jako kiselom tlu materijal za kalcizaciju može dodati u više navrata. Kako je u općini Vidovec najviše zastupljena povrtlarska proizvodnja proizvođači se sve češće susreću s problemom kiselosti i potrebom za provođenje podrivanja i kalcizacije. U povrtlarskoj proizvodnji simptomi nedostatka kalcija se najprije vide na mladom lišću kao kloroza. Biljke sporije rastu, značajno je usporen razvitak korijena, a biljke često imaju „grmoliki“ izgled. U kasnijim fazama deficita kalcija na povrću se zapaža nekroza mlađeg lišća koja se širi od vrha i rubova, pri čemu lisni nervi imaju tamnu boju. Lišće se kasnije najčešće uvija, a takve biljke lako poliježu zbog slabljenja staničnih stijenki. Upravo zbog takvih problema je neophodno pravilnim agrotehničkim mjerama utjecati na održavanje plodnosti tla i ujedno sprečavati njegovu daljnju degradaciju.

(citat)
Mara Bogović, dipl. ing. agr.
Stručni savjetnik za ratarstvo
Odsjek HZPSSa, Varaždinske županije